Što kad piše: bez aspartama? A sukraloza i acesulfam-k?

Mnogi ljudi žele znati koje još umjetne zaslađivače, osim aspartama, mogu koristiti. Sukraloza i acesulfam-k nisu nikakva zamjena, niti su manje štetni!

Što kad piše: bez aspartama? A sukraloza i acesulfam-k?

Sukraloza i acesulfam-k postaju sve popularniji u dodacima, pićima i prerađenoj hrani.

Radi se o tome da industrija dodataka prehrani traži tržište i samo zamjenjuje nazive zaslađivača koje koristi kako bi kupca uvjerila da je proizvod siguran jer nema aspartama. Proizvođači su namirišali da je aspartam u nemilosti i uturili zamjene, sukralozu i acesulfam-k. Evo argumenata o štetnosti sukraloze i acesulfama-k.

Marketinški trik!

Aditivi koji se upotrebljavaju u industrijskoj proizvodnji hrane jesu tvari koje se uobičajeno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak hrane, nego su to tvari određena kemijskog sastava koje se hrani dodaju tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja hrane. Dodavanjem aditiva mijenjaju se neke osobine hrane.

Međutim, neke vrste prehrambenih aditiva s razlogom se dovode u vezu sa zdravstvenim rizicima, posebno kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika. Zato je vrlo važno da potrošači imaju potpun uvid u sirovinski sastav proizvoda, uključujući i sve vrste aditiva. Nažalost, još uvijek nedostaje transparentnost i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi. Dodatnu nesigurnost kod potrošača stvara i činjenica da za neke tvari vrijede posebna pravila o deklariranju te da proizvođač ne mora deklarirati sve aditive nekom prehrambenom proizvodu, ili pak ih ne deklarira iako ga zakon na to obvezuje.

Velik broj aditiva služi u prvom redu prehrambenoj industriji, jer joj omogućuje bržu i jeftiniju proizvodnju, a time i veću dobit.

Upotreba aditiva regulirana je Pravilnikom o prehrambenim aditivima. Pravilnik donosi Ministarstvo zdravstva, a u posljednjih sedam godina tri puta je mijenjan i usklađivan s propisima Europske Unije, posljednji put u prosincu 2004 (NN 173/2004). Pravilnik sadrži popis dopuštenih aditiva (Liste prehrambenih aditiva), na kojem se nalaze mnogi aditivi koji su sastavni dio neprerađenih prirodnih namirnica (npr. karoteni, limunska kiselina ili pektin), ali i tvari kojih nema u prirodi, poput azo-bojila ili tvari za zaslađivanje, npr. aspartam (E951) i ciklaminska kiselina (E952).

Međutim, temeljita toksikološka prosudba nekog aditiva vrlo je složena, a procjena mogućih uzajamnih reakcija različitih aditiva u organizmu, ili reakcija aditiva s različitim štetnim tvarima (teškim metalima, ostatcima pesticida, lijekovima) gotovo nemoguća.

Konačno, procjene zdravstvenih rizika vezanih uz aditive u hrani često se razlikuju te ovise i o tome jesu li istraživanja provele nezavisne institucije ili pak ih je naručila i platila prehrambena industrija.

Tvari za zaslađivanje

Dijele se obično na zamjene za šećer i umjetna sladila, a u namirnicama stvaraju sladak okus. Zamjenjuju šećer u namirnicama namijenjenima dijabetičarina te u mnogim proizvodima sa smanjenim brojem kalorija, npr. finim pekarskim proizvodima, mliječnim pripravcima, sladoledima, niskokaloričnim marmeladama, džemovima, slatko-kiselim ribljim proizvodima, slatkišima, namazima, gumama za žvakanje, desertima, bezalkoholnim osvježavajućom pićima, bezalkoholnom pivu, praškastim pripravcima čaja, kave i kavovina za tople i hladne napitke, snack-proizvodima za grickanje, sportskim dodacima prehrani (proteinima...)...

Umjetna sladila mogu biti i po nekoliko stotina puta slađa od šećera, nemaju gotovo nikakvu kaloričnu vrijednost i dodaju se namirnicama u vrlo malim količinama. Tu pripadaju npr Acesulfam-K (E950), aspartam (E951), ciklaminska kiselina (E952), saharin (E954), taumatin (E957) i neohesperidin DC (E959) .

Zamjene za šećer imaju u usporedbi sa šećerom oko 40% manje kalorija, a slade samo malo slabije od šećera, pa se namirnicama dodaju u gotovo istim količinama kao šećer. Zamjene za šećer su npr. sorbit (E420), manit (E421), izomalt (E953), maltitol (E965), laktitol (E966) i ksilitol (E967).

Sukraloza

Umjetno sladilo slađe od šećera 600 - 1 000 puta, a dobiva se složenim postupkom kloriranja šećera. Svi spojevi klora su vrlo štetni za organizam (npr. klorirana voda). Sukraloza je od strane FDA odobrena za uporabu u SAD i Kanadi 1998. godine, i od tada se koristi i za dijabetičare. Apsorbira se 11 - 27%, što znači da se metabolizira.

U mnogim zemljama EU nije odobrena zbog pitanja sigurnosti. Naime, utvrđen je cijeli niz sporednih pojava: porast glikoziliranog hemoglobina, smanjivanje štitnjače, povećanje jetre i bubrega, atrofija limfnih čvorića, usporen rast, smanjenje crvenih krvnih stanica itd. Te nuspojave su utvrđene na pokusnim životinjama, ali se pretpostavlja da se slične pojave mogu javiti i kod ljudi. Proizvođači tvrde da je klor dodan sukralozi, sličan atomu klora u molekuli kuhinjske soli (NaCl). To nije istina. Sukraloza više naliči probavi sitnih količina kloriranih pesticida, ali to nikada nećemo moći saznati bez dugoročne studije na ljudima po ovom pitanju. Koristi se u gumama za žvakanje i u proizvodima za pečenje. Ne podiže razinu šećera u krvi.

Acesulfam K

Kalijev acesulfam (K) je odobren od strane Udruge za Hranu i Lijekove (FDA) kao umjetni zaslađivač još u srpnju 1988. godine. Acesulfam je derivat acetoacetatne kiseline. Nažalost, uz njegovu upotrebu je povezano sve više potencijalnih opasnosti i problema. Ta se tvrdnja temelji na velikom broju istraživanja na životinjama budući da su ispitivanja na ljudima striktno ograničena. Otkrića su pokazala sljedeće:

Acesulfam K stimulira sekreciju inzulina ovisnu o nekoliko faktora čime otežava moguću reaktivnu hipoglikemiju.

Acesulfam K naoko potiče stvaranje tumora na plućima, grudima, rijetke oblike tumora na drugim organim, nekoliko oblika leukemije i kronične respiratorne bolesti u nekoliko studija na glodavcima, čak i onda kada su im davane manje doze od maksimalno propisanih.

Aspartam

Metanol čini 10% molekule aspartama. Metanol (drvni alkohol) je poznat kao otrov i tvar koja izaziva ovisnost. Sigurno svi znate nekoga tko u svakoj prilici pored sebe ima limenku dijetnog, gaziranog pića.

Aspartamska industrija tvrdi kako je više metanola u čaši narančinog soka nego u aspartamskim proizvodima. Međutim, u prirodnim proizvodima, poput narančinog soka, otrovni drvni alkohol ili metanol ima svoj protuotrov koji se očituje kao etanol.

Slobodni se metanol pretvara u formaldehid.

Formaldehid je mala, vrlo reaktivna molekula koja se snažno veže na proteine i nukleinske kiseline formirajući pritom supstance koje se normalnim putevima jako tešku eliminiraju iz organizma. Zato se metanol smatra kumulativnim otrovom jer mu je potrebno jako puno vremena prije nego napusti naše metaboličke procese.

Zaključak

Kako je aspartam postao populariziran i počele su anti reklame protiv njegove upotrebe, tako su proizvođači pića, rafinirane hrane i dodataka prehrani počeli navoditi na svojim proizvodima da nema aspartama! Ali u čemu je igra. Unutra su sada acesulfam-k i sukraloza. Koji su isto štetni, iako dozvoljeni od međunarodnih zdravstvenih organizacija, kao i aspartam, nedovoljno ispitani ali oko kojih još nije dignuta tolika anti kampanja. Dakle, nemojte se dati zavarati ukoliko na proizvodu piše "bez aspartama" to znači da ima sukralozu ili acesulfam-k ili neki treću tvar za zaslađivanje. Jedina promjena koja će biti validna je kada počnu stavljati prirodne biljne zaslađivače, npr. steviu. Do tada parola "bez aspartama" samo sakriva laž i prodaje proizvod koji ima slične zaslađivače samo drugačijeg naziva.

Literatura:

  • o_aditivima
  • Aspartam-je-siguran
  • umjetna-sladila-novije-generacije
  • Toxicity of Sucralose in Humans: A Review. Rodero, Ademir Barianni, de Souza Rodero, Lucas, Azoubel, Reinaldo;
    International Journal of Morphology; 2009, Vol. 27 Issue 1, p239-244, 6p
  • Testing Needed for Acesulfame Potassium, an Artificial Sweetener. Karstadt, Myra L.;Environmental Health Perspectives; Sep2006, Vol. 114 Issue 9, pA516-A516, 2/3p
  • Acesulfame Potassium: Soffritti Responds. Soffritti, Morando. Environmental Health Perspectives; Sep2006, Vol. 114 Issue 9, pA516-A517, 2p

Vezani članak:

Autorica: Petra Horvat

 
19.05.2014. u 14:47:00
U kategoriji: Bioetika i ekologija
GMO/Aspartam: napuhani problem i zavjera

GMO/Aspartam: napuhani problem i zavjera

Ne vidim da je baš išta napuhano. Aspartam se ubacuje u veliki dio artikala na policama trgovina, GMO konstantno pritišće i pronalazi nova (lakovjerna) tržišta, tako da ne vidim neku napuhanost oko propitivanja.

06.05.2014. u 21:24:00
U kategoriji: Bioetika i ekologija
Patentna prava i biopiratstvo

Patentna prava i biopiratstvo

Klauzula o zabrani ponovne sjetve sjemena omogućuje efikasnu zaštitu patentnih prava, ujedno je i pravni temelj za mnogobrojne tužbe koje su korporacije vlasnice patentnih prava podigle protiv poljoprivrednika zbog „navodne“ povrede patentnih prava.

23.04.2014. u 00:06:00
U kategoriji: Bioetika i ekologija
GMO: Neznanstvena histerija o štetnosti

GMO: Neznanstvena histerija o štetnosti

U ovom članku ću se osvrnuti na temu s više strana. Bit ću ljut, ironičan, informativan i vjerojatno za neke i neozbiljan. Izneseno je samo moje viđenje, naravno viđenje je slično onom koje ima mali broj ljudi na ovoj planeti.

26.03.2014. u 13:38:00
U kategoriji: Bioetika i ekologija
Intelektualno vlasništvo i poljoprivredna biotehnologija

Intelektualno vlasništvo i poljoprivredna biotehnologija

Patentiranje živih bića, zahtjeva od nas da ih shvaćamo u tržišnim kategorijama. To uključuje oboje, vlasništvo i instrumentalizaciju koji su nespojivi s mnogim pogledima na narav života.

 
 

 

 

 

 

 

 
Kontaktirajte nas
Email: shop@newsmart.me