Laboratorijski uzgojeno "meso"
Govorimo o kultiviranom mesu, tehnologiji koja omogućuje da znanstvenim putem uzgojimo „meso“ u laboratoriju iz matičnih i mišićnih stanica.
To bi moglo zvučati poput nečega iz znanstveno fantastičnog romana, ali u stvarnosti, zaista bi moglo postati znanstvenom činjenicom. Upravo sada, niti jedan trgovački lanac nije opskrbljen mesom nastalim čovječjim rukama, no to ne znači da neće u budućnosti.
Iako još uvijek u eksperimentalnoj fazi, znanstvenici teoretski znaju kako stvoriti takvo kultivirano meso. Jednostavno trebaju životinju, kao recimo svinju, iz koje će uzeti jednu njenu stanicu i oživjeti je kao srednje bogatu nutrijentima. Nakon što se stanice umnože, postavljaju se na spužvastu tvar na kojoj su sposobne prihvatiti više nutrijenata. Mišićne stanice se također mogu rastezati i rasti, a tako i povećavati proteinski sadržaj. Sve to možda zvuči vrlo tehnološki – a da i ne spominjemo koliko takva hrana baš i nije najpoželjnija – ali biotehnološke korporacije kažu da konačni proizvod nije ništa različitiji od prerađenog mesa koji se koristi za hamburgere.
Zvanični cilj tog nastojanja je odrediti postotak masnoća koje će uzgojeno meso sadržavati. Te izbjegavanje brige o zlostavljanju životinja, o bakterijama i o bolesti kravljeg ludila. Takvo će meso ispočetka biti vrlo skupo i teško za naći u većini trgovina, ali vremenom će postati masovnije.
To je zvanični cilj, no pitanje je što je stvarni cilj tog znanstvenog nastojanja? Vjerojatno profit. I pitanje je kuda vodi bioinženjering? Što će biti poslijedice po čovjeka ako bude to konzumirao? Što još smjeraju biotehnološke korporacije?
Problemski o tome govori Rifkinova teza prema kojoj dolazi nova era biotehnologije. S jedne strane, svijet se suočava globalnim problemima - npr. smanjenjem neobnovljivih Zemljinih rezervi energije i smanjivanjem biološke raznovrsnosti. S druge strane, biotehnologije predstavljaju primamljivo obećanje rješenja ovih problema. Mogućnosti spajanja dostignuća genetske i računalne revolucije, te sve učestalije primjene laboratorijskih dostignuća u medicinskoj i poljoprivrednoj praksi, otvaraju nove probleme. Rifkin, Jeremy: Biotehnološko stoljeće (Trgovina gena u osvrt vrlog novog svijeta)
Izvor: building-body.com
