Utjecaj vježbanja na um, tijelo i emocije

Svaka motivacija u smislu osvještavanja potrebe za svakodnevnom tjelesnom aktivnošću je pozitivna u mnogim aspektima. Najčešće ljudi nisu motivirani zdravljem i radom na sebi već pukim propagandnim porukama o ljepoti.

Neki su pak motivirani pronalaženjem seksualnog/e partnera/ice ili potrebom za vrijednošću i prihvaćanjem od okoline.

Koja god motivacija bila, dobro je da čovjeka pokreće na vježbanje. Pri tome treba znati da vježbanje ima dublje efekte nego što na prvu izgleda. Ali tu postoji niz nesporazuma.

Pa krenimo redom. Suvremena slika svijeta kojom smo svi manje-više zaraženi temelji se na mehanicističkoj pretpostavci o dualizmu tijela i uma. Pri tome je um kao mišljenje, logika i analitičnost podignut na razinu više vrijednosti, dok je tijelo stavljeno na raznu manje vrijednosti, uz emocije. Um se veže uz koncepte kulture, civilizacije i tehnike dok se tijelo i emocije vežu uz prirodu i nagone. Dakako podjela je vrlo kruta i u suvremenim teoretičarskim krugovima podigla je masu kritika, pri čemu su najzanimljiviji upravo kontra zaključci koji govore o neraskidivoj povezanosti sve tri sfere, dakle o bitnoj povezanosti i uma i emocija i tijela, te njihovoj jednakovrijednosti.

Tjelesnost se stoljećima potiskivala

Posljedice stare slike svijeta o dualizmu um-tijelo vide se svuda oko nas, u svakom segmentu društvenih odnosa, u odnosu prema tijelu, u načinu života suvremenog zapadnog čovjeka. Recimo, samo rijetki poklanjaju pažnju svojoj tjelesnosti na taj način da se bave cjelovitim tjelesnim aktivnostima u dovoljnoj mjeri, s ciljem razvoja svih svojih ljudskih potencijala.

No, kako se tjelesnost stoljećima potiskivala i kako smo odgojem i obrazovanjem posisali sistem potiskivanja tjelesnosti, nismo niti svjesni kako na nas djeluju promidžbene poruke bazirane na tjelesnosti. Reklame manipuliraju tijelima, ženskim, muškim, lijepim tijelima, idealnim tijelima da bi privukle našu pažnju. Tjelesnost je magnet za prodaju artikala. Da je tjelesnost dovoljno osviještena ona ne bi bila takav magnet i ne bi ju se moglo toliko upotrebljavati u manipulativne svrhe.

S jedne strane, iako je tjelesnost postavljena kao manje vrijedna zato što je ne-umska, ona istovremeno na društveno-tržišnom nivou postaje više vrijedna jer je platforma pogodna za manipulaciju. Takvo proturječje stvara ujedno unutrašnje konflikte u našim bićima.

Tjelesna aktivnost neposredno intervenira u psihičku sferu i emocije

I potiskivanje tijela i hipernaglašavanje tijela izostavljaju osvještavanje o cjelini čovjekovog bića. Oba stava zanemaruju bitnu i neraskidivu povezanost svih sfera čovjeka – povezanost tijela, uma i emocija. No kako takvu povezanost dokazati u praktičnom smislu, ako preskočimo puko teoretiziranje? Dobri primjeri je za to su jogging, ples, tjelesna aktivnost u prirodi ili bildanje i fitness.

Nakon takvih sustavnih tjelesnih aktivnosti kojima se aktiviraju sve mišićne skupine i dijelovi tijela, uglavnom se osjećamo više zadovoljni, motivirani za životne obaveze, veseliji i snažniji. Kvalitetna tjelesna aktivnost neposredno intervenira u socio-psihičku sferu čovjeka jer pozitivno utječe na ukupno zdravlje, motivaciju, komunikaciju, emociju sreće i životnog zadovoljstva, volju za obavljanjem poslovnih i svakodnevnih obaveza, itd.

Smanjuje se emocionalna i mentalna napetost

Pri tome se na neuro-hormonalnom planu podižu primjerice hormoni sreće kao što su serotonin, dopamin, endorfin a iscrpljuju se hormoni stresa i napetosti. Utjecaj je sličan kao kod vježbi relaksacije u kojima se potiču procesi detoksikacije organizma što za posljedicu ima smanjenje stresa u mišićima čime se smanjuje emocionalna i mentalna napetost i stres.

To ukratko znači da tjelesna napetost direktno utječe na emotivnu i mentalnu napetost, pa ako relaksiramo tijelo sustavnim vježbanjem istovremeno ćemo se relaksirati i mentalno i emocionalno.

Dakle, može se zaključiti da je veza tijela, uma i emocija neraskidiva jer se u ovom slučaju od njegovanja tijela kreće prema njegovanju mentalnih i emotivnih sfera. I upravo tu cjelovitost sfera suvremeni pogled na svijet uporno zanemaruje odgajajući napola ljudska bića čija se polovičnost manifestira neiscrpnom tupošću, nesretnošću, nezadovoljstvom, potrebom za kompenzacijskim kupovanjem i otvorenošću na manipulaciju i podložnost.

Vezani članak: Zašto nam hitno treba fitness?

Autorica: Chandra Queen